MAMMILLARIA – (Bradavičasti kaktusi)

Mammillaria ja jedan od najbrojnijih rodova kaktusa i gotovo nitko od nas nema kolekciju kaktusa ,da ne posijeduje mammillariu.

Potječe iz južnih država SAD.

Mammillarie su prepoznatljive po sićušnim cvjetovima i po tome jer cvat formiraju oko vegetativnoga vrha u obliku vijenćića.

Cvijetovi se kreću od bijele, žute, roza, crvene pa sve do malo svjetlijih nijansi ljubičaste boje.

Nisu zahtjevne pa su pogodne za kaktusare početnike samo je potrebno svijetlo staniste i zimska temperatura od 10 stupnjeva i uzgoj nece predstavljati neki problem

Vrstama koje cvatu u kasnu jesen i ranu zimu potrebna je temperatura od 15 stupnjeva.
Mammillaria procvjetala

Tulipa – (Tulipani)

Tulipan je proljetni cvijet porodice liliaceae porijeklom iz Azije. Iako se tulipan često povezuje sa Holandijom zapravo je u Europu stigao tek u 16 stoljeću nakon što je holandski ambasador posjetio Tursku.

Ova lukovica naraste od 10 do 40cm postoji u svim bojama osim plave a postoje i višebojni sa šarama. Lijepo se mogu kombinirati sa svim proljetnim cvjetovima samo treba paziti na odabir boja. Cvjeta od ožujka do svibnja. Kupljene biljke se sade u rano proljeće ili lukovice u jesen. Odgovara im sunčano ili polusjenovito mjesto i umjerena vlažnost zemlje. Dovoljno je jednom dodati gnojivo na početku cvatnje. Imaju šiljaste listove koji rastu uz stabljiku cvijeta. Uvele stabljike možete skratiti do polovine. Tulipane koje sadite u jesen najbolje je držati na tamnom mjestu zaštićenom od mraza ali zemlja se ne smije u potpunosti isušiti povremeno zaliti sve dok ne potjera prve izdanke a onda premjestiti na svijetlije mjesto.

Brachyscome iberidifolia – (Brahiskoma)

Australska tratinčicaOvaj mirisni cvijet poznatiji pod imenom australska tratinčica cvate gotovo cijelu godinu.
Ima poluviseći rast s izbojima dugačkim do 30cm i cvijetove u bojama od bijele, plave, ljubičaste, purpurne… Lijepo će izgledati u visećim posudama. Ako ga posadite u sandučić stavite ga uz prednji rub ili sa strane. Voli sunce i laganu sjenu. Zemlju je potrebno održavati umjereno vlažnom.

B. multifida ima svijetloplave ili ljubičaste cvjetove, otporna je i može prezimiti.

Primula – (Jaglac)

Ovaj cvijet sadrži preko 500 različitih vrsta porijeklom iz Europe, Azije i S. Amerike. Uglavnom su to otporne višegodišnje biljke a najpoznatije vrste su P.vulgaris i P.obconica.

Primula potječe od latinske riječi što znači prvi i kao jedan od vijesnika proljeća , gotovo u svim bojama duge, laganog mirisa privlači pčele i leptire. Voli hladniju temperaturu odnosno “zubato sunce” ali kako temperature rastu bolje ga smjestite u laganu sjenu. Odgovara mu umjereno vlažno tlo i tako ga je potrebno održavati sve do drugog zalijevanja. U vrijeme cvatnje potrebno je dodavati tekuće gnojivo svakih 15 dana. Redovito uklanjajte osušene cvjetove i listove. Presadite tek kad primjetite korjenje na dnu posude. Razmnožavanje kod starijih biljki razdvajanjem busena, ili pomoću sjemena. Ako primjetite da cvijet i listovi trunu radi se o plijesni, jedan od razloga je pretjerano zalijevanje. Najsigurnije je prstom ispitati ako je zemlja izgubila vlažnost onda je vrijeme za zalijevanje. Odstranite bolesne dijelove i umjereno zalijevajte.

Kod osjetljivijih jaglac može izazvati kožni nadražaj. Neke vrste primula koristile su se u medicini; korjen P.elatior koristi se za kašalj, vrućicu, nesanicu i glavobolju.

Fuchsia – (Fuksija)

Porijeklom iz Meksika, zapadne Indije te Novog Zelanda postoji i preko tisuću vrsta ovog prekrasnog cvijeta. Zahvaljujući velikom broju hibridnih kultivara fuksije se mogu uzgajati u vrtovima, na balkonimafuksija i terasama. Fuksije krase sjenovita mjesta svojim bojama od crvene, ružičaste, bijele i plavoljubičaste pa čak i dvobojne.

Fuksija ne voli direktno sunce, listovi izgore i cvijet brzo propada zato je potrebno osigurati vlagu i sjenu (iako su dobiveni kultivari koji uspjevaju i na direktnom suncu). Kad je jednom smjestite na željeno mjesto nije ju dobro premještati jer je sklona odbacivanju cvjetova. Redovito zalijevati što znači održavati zemlju vlažnom ali ne mokrom. Poželjno je dno lončanice posuti šljunkom radi boljeg protoka vode. Cvijet se brzo razvija pa je u proljeće potrebno prihranjivati jednom tjedno sve do kolovoza. Što je biljka veća traži više vode zato redovito provjeravajte kompost i povremeno ovlažite listove odstajalom vodom iz raspršivača. Uvele cvjetove redovno otklanjati da biste energiju usmjerili na bujniju cvatnju.

Osobito lijepo izgleda kao grmoliko stabalce a niske sorte pogodne su za sandučiće i viseće košare. Razmnožava se reznicom. Prezimiti može na svijetlom ili tamnom mjestu na temp. od 6C do 8C(najbolje gdje ne boravite jer umjetno osvjetljenje može poremetiti njen prirodni ciklus odnosno fazu mirovanja). Početkom rujna reducirati zalijevanje do kraja mjeseca kad je kompost suh unijeti biljku u zatvoreno i oskudno je zalijevati. Ako su zime blage može prezimiti na otvorenom. Na proljeće ju možete orezati, jače prošlogodišnje izboje skratiti i do 1/3.

Ako listovi otpadaju uzrok je vruć i suh zrak ili nedovoljno zalijevanje i slabo osvjetljenje. Ako cvjetni pupovi propadaju razlog može biti nepravilno zalijevanje (premalo ili previše), visoka temp. te uznemiravanje čestim premještanjem. Slaba cvatnja može biti posljedica prezimljavanja na toplom ili loše osvjetljenje tjekom razdoblja rasta. Pretjerano zalijevanje i hladnoća može uzrokovati na listovima smeđe mrlje žutih rubova.

Philodendron – (filodendron)

filodendronOva popularna kućna biljka potječe iz tropskih krajeva (Brazil, Gvajana, Kolumbija). Postoji preko 1000 vrsta, brojne podvrste filodendrona među kojima je P. scandens (najotporniji i najsnažniji za uzgoj u zatvorenom), P.selloum, P. hastatum, P.bipinnifolium itd.. Ime potječe od grčke riječi ; “philo” odnosno ljubav i “dendron” odnosno drvo što bi bilo “Drvo ljubavi”.Odgovara im svijetlo mjesto. topal i vlažan zrak. Mogu tolerirati i sjenovito mjesto čak i malo nemara ali pripazite da nije izložen propuhu. Ako su listovi slabi i rijetki vjerovatno biljci fali svjetla. Primjetite li da listovi žute biljku ste previše zalijevali ali ako dobivaju smeđu boji premalo. Poželjno bi bilo svakih 20-ak dana brisati prašinu sa listova vlažnom krpom.

Filodendrone možemo podijeliti u dvije grupe po načinu rasta; penjačice i ne-penjačice. Penjačice su prikladnije za kuću samo im je potrebna pomoć podupirača, najbolje od mahovine.filodendron Najpopularnija među njima je P.scandens sjajnih, tamnozelenih srcolikih listova. Druga popularna penjačica je P.micans “ljubičasti filodendron” također srcolikih listova ljubičaste boje i treći Brazilski filodendron tamnozelene boje sa žućkastim točkicama. Filodendron voli puno vode zato zalijevati 2 puta tjedno te često prskati i podupirač i biljku. Ove druge vrste filodendrona “ne-penjačica” nisu najprikladnije za kuću jer traže puno prostora npr; P.selloum (“lijeno drvo”) naraste i do 2m sa listovima dužine oko 30cm.

Razmnožavanje je jednostavno; reznicu stavite u vodu dok ne pusti korjenje.

Oprez: svi su dijelovi biljke otrovni.